Internet - Wikipedija. Vizualizacija koli. ДЌine puteva na internetu. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mre. Еѕa koja zajedno povezuje ra. ДЌunala i ra. ДЌunalne mre. Еѕe kori. ЕЎtenjem istoimenog protokola (internetski protokol = IP).
Get the latest science news and technology news, read tech reviews and more at ABC News.
HAVE NICK UNSWORTH, FACEBOOK MARKETING EXPERT SPEAK AT YOUR NEXT EVENT. Nick Unsworth is an internationally known seasoned speaker with deep expertise on Facebook.
To je "mre. Еѕa svih mre. Еѕa" koja se sastoji od milijuna ku. Д‡nih, akademskih, poslovnih i vladinih mre. Еѕa koje me. Д‘usobno razmjenjuju informacije i usluge kao ЕЎto su elektroni. ДЌka po. ЕЎta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba. Internet je osnovan 1.
SAD- u od strane ameri. ДЌkog Ministarstva obrane. Zvao se ARPANET (prva ДЌetiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija za napredne istra.
Еѕiva. ДЌke projekte, dok net ozna. ДЌava ra. ДЌunalnu mre. Еѕu[1]). Cilj te mre. Еѕe je bio da se pove. Еѕe odre. Д‘eni broj ra. ДЌunala u SAD- u.[1] Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane SAD- a novac nije nedostajao.[1] Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio klju. ДЌan za nastanak i popularizaciju interneta[1]; tijekom ЕЎezdesetih godina vladao je Hladni rat, zbog ДЌega je Ministarstvo obrane SAD- a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad.
In. Еѕenjeri su morali projektirati Arpanet tako da on radi ДЌak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mre. Еѕe te se uni. ЕЎti, dakle, ДЌak i ako dio komunikacijskog dijela bude uni. ЕЎten, ostatak mre. Еѕe treba nastaviti funkcionirati bez problema.[1]Servis World Wide Web izmi. ЕЎljen je u CERN- u u Е vicarskoj.
Britanac Tim Berners- Lee. Za povezivanje se koriste telefonske mre. Еѕe, ISDN, ADSL, opti. ДЌki i ini kabeli, satelitske veze i drugi na. ДЌini. Svako ra. ДЌunalo spojeno na internet ima svoju IP adresu, ali se kod kori.
ЕЎtenja usluga, npr. Д‡u sustava poslu.
Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski. Felspire Español. Género MMO: RPG de acción gratuito Disponible en: Navegadores de Internet Desarrollado por: 37Games Felspire es un RPG gratuito en el que los. Following the deadly terror attack in San Bernardino, Donald Trump commanded the media spotlight after releasing a statement that all Muslims should be banned from. Latest environmental news, features and updates. Pictures, video and more. Just asking questions is a way of attempting to make wild accusations acceptable (and hopefully not legally actionable) by framing them as questions rather than. A.k.a. Internet acronyms, text message jargon, abbreviations, initialisms, cyberslang, leetspeak, SMS code, textese. With hundreds of millions of people texting. Two U.S. officials tell ABC News the U.S. believes that the shutdown of two communication systems happened separately on Malaysia Airlines Flight 370. One.
Internet Shut Off For Ingested
Internet Shut Off For Ingrown
Еѕitelja za DNS. Popularni su internetski preglednici Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera i Safari. ISP (Internet service provider) tvrtke korisnicima pru. Еѕaju usluge za spajanje na internet, a ponekad tako. Д‘er daju i uslugu kori. ЕЎtenja elektroni. ДЌke po. ЕЎte i/ili odre. Д‘enu koli. ДЌinu prostora na njihovom poslu.
Еѕitelju da korisnik napravi svoju internetsku stranicu. Kako bi se spojio na internet, korisnik treba potpisati ugovor s ISP- om. Poput drugih dr. Еѕava, Hrvatska ima komercijalne i akademske. Svi hrvatski ISP- ovi, osim CARNeta, su komercijalni. CARnet omogu. Д‡uje besplatno spajanje na internet u akademske, edukacijske i istra. Еѕiva. ДЌke svrhe u.
ДЌenicima, studentima i akademskim krugovima. Neki od hrvatskih ISP- ova su B. CARNet, T- Com, Iskon, Vodatel, Vipnet, Globalnet i H1 Telekom.
Najpoznatije usluge na internetu su: World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML- u - to je noviji servis, ali i najbr. Еѕe rastu. Д‡irazgovor ili ДЌavrljanje (chat) - koji mo.
Еѕe biti komunikacija glasom (oba ra. ДЌunala trebaju imati zvu. ДЌne kartice, mikrofone i zvu. ДЌnike/slu. ЕЎalice) ili pismena komunikacija - primjeri su IRC, ICQ i u zadnje vrijeme sve popularniji Skypeelektroni. ДЌka po. ЕЎta - koristi POP, SMTP i druge protokole, jedna od prvih usluga na internetuprijenos datoteka - uz standardni FTP danas se sve vi. ЕЎe koristi peer to peer protokoli.
Usenet - mre. Еѕa namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama. Korisnici na internetu mogu pristupati razli. ДЌitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroni.
ДЌku po. ЕЎtu ili pristupati forumima, kupovati na internetu, igrati online igre, koristiti stranice za internetsko bankarstvo, u. ДЌiti i sl. World Wide Web (tako.
Д‘er WWW ili samo Web) je najpopularniji i najve. Д‡i internetski servis, a zbog njegove popularnosti mnogi ljudi smatraju da je on sinonim za internet, iako to nije to. ДЌno. Na tom su servisu smje. ЕЎtene internetske stranice, blogovi i wikiji.
Te stranice mo. Еѕe vidjeti svatko, osim ako su za. ЕЎti. Д‡ene lozinkom ili su zbog nekog razloga blokirane (npr. Еѕave ДЌiji stanovnici tijekom razdoblja zabrane vi. ЕЎe ne mogu pristupati doti.
ДЌnoj stranici). Elektroni. ДЌka po. ЕЎta (e- mail) i IM (instant messaging) se koristi za komunikaciju me.
Д‘u korisnicima, posebno ovo drugo. E- mail poruke drugoj osobi sti. Еѕu unutar nekoliko sekundi, a za njihovo slanje i primanje poruka i odgovora od drugih ljudi korisnik treba imati adresu elektroni. ДЌke po. ЕЎte. Za slanje i primanje elektroni.
ДЌke po. ЕЎte postoje internetske stranice kao ЕЎto su Hotmail, Gmail i Yahoo! Mail, ali i uslu.
Еѕni programi poput Outlook Expressa, Microsoft Outlooka (dio Microsoft Officea), Windows Live Maila, Thunderbirda, Eudore i Pegasusa. IM se ДЌesto koristi za komunikaciju s prijateljima i poznanicima, te je sli. ДЌan chatu zbog toga ЕЎto se korisnik dopisuje s drugom osobom u realnom vremenu.
Popularni IM programi su Windows Live Messeger, Trilian, Google Talk, Skype (osnovna namjena mu je internetska telefonija ali mo. Еѕe poslu. Еѕiti i za dopisivanje) i ICQ (prvi program za IM).
Internet je zbog svoje ra. ЕЎirenosti najve. Д‡i izvor malicioznog softvera.
Najve. Д‡i dio malicizonog softvera dolazi s pornografskih stranica (znatno rje. Д‘e kod onih ДЌije se kori.
ЕЎtenje pla. Д‡a) te ve. Д‡ine internetskih stranica s torrentima, crackovima, generatorima klju. ДЌeva (keygeni), serijskim brojevima i sl. Dodu. ЕЎe, neke stranice s torrentima (Demonoid, Torrent. Leech i sli. ДЌne) ograni. ДЌavaju registraciju te se na njima vrlo rijetko postavlja sadr. Еѕaj s malicioznim softverom.
Korisnik mo. Еѕe dobiti neku vrstu malicioznog softvera pokretanjem zara. Еѕene datoteke skinute s interneta a ponekad i jednostavnim posje. Д‡ivanjem maliciozne internetske stranice (to se zove drive- by download). Internetske stranice ДЌiji URL po. ДЌinje s https: // a ne s http: // imaju ЕЎifrirane veze, ЕЎto prevenira mogu. Д‡nost da netko drugi pro.
ДЌita informacije koje je korisnik unio na tim stranicama. Ipak, to ne zna. ДЌi da te stranice nisu maliciozne, ve. Д‡ samo da su njihove veze ЕЎifrirane. Osim malicioznog softvera, postoje i zlonamjerni ljudi.
Oni ДЌesto u sobama za chat maltretiraju i/ili vrije. Д‘aju ostale korisnike.
Postoji mi. ЕЎljenje da je internet naziv za bilo koju mre. Еѕu koja se koristi IP- protokolom i mo. Еѕe se prostirati cijelim svijetom, ali i biti potpuno odvojena od ostalih mre. Еѕa. S druge strane, rije.
ДЌ Internet ozna. ДЌavala bi ime globalne javno dostupne mre. Еѕe koja se sastoji od mno. ЕЎtva me. Д‘usobno povezanih mre. Еѕa. Me. Д‘utim, jezi.
ДЌno pravilo iza kojega stoje svi hrvatski jezikoslovci ka. Еѕe da se internet pi. ЕЎe isklju. ДЌivo malim slovom. Razlozi su: 1. Internet nije vlastito ime mre. Еѕe, to je mre. Еѕa (ra. ДЌunalna). 2. Pridjev glasi - internetski.
Kad bi bilo veliko slovo (vlastito ime), pridjev bi bio - Internetov. Da je internet institucija (velikim slovom), morao bi imati sjedi.
ЕЎte, adresu, statut, Еѕig, direktora i osoblje. Internet ozna. ДЌava samu tehnologiju, medij, a ne ime neke medijske ku. Д‡e. Pi. ЕЎemo li imenicu automobil velikim po. ДЌetnim slovom? 5. Legitimna su pitanja: Ima. ЕЎ li internet? Vidio sam to na internetu.
Internet mi je danas jako spor. OДЌito je kako se tu radi samo o mediju (ne. ЕЎto kao televizija). I drugi jezici (npr. ЕЎu internet malim slovom.
Pisanje interneta velikim slovom utjecaj je engleskoga jezika, u kojem se nazivi pi. ЕЎu velikim slovima, a to nema veze s na.
ЕЎim jezikom. Internetski slang je neformalni Еѕargon razvijen (i jo. ЕЎ u razvoju) s ciljem ubrzanja i pojednostavljenja tekstualne komunikacije me. Д‘u korisnicima interneta. Mnogi izrazi ovog Еѕargona strukturirani su tako da ЕЎtede vrijeme korisnika prilikom pisanja poruka, a temelje se na engleskom govornom podru.
ДЌju. Neki primjeri: OMG = oh my God (o moj Bo. Еѕe)AFK = Away From Keyboard. WTF = What the fu** (Koji kur**)LMFAO = Laughing my fu**ing ass off (Usr*t Д‡u se od smijeha)2 = to (za)2. B = to be (biti)BTW = by the way (usput, uzgred budi re. ДЌeno)LOL = laughing out loud (glasno smijanje)NOYB = none of your business (ne ti.
ДЌe te se)r. 8 = ratem. Prijatelju)w. 8 = wait (pri. ДЌekaj)TY/THX = thank you (hvala)BRB = be right back (brzo se vra. Д‡am)AFAIK = as far as I know (koliko znam)ASAP = as soon as possible (ЕЎto je prije mogu. Д‡e)ROFL = rolling on floor laughing (valjam se od smijeha)< 3 = heart (srce, gledaju. Д‡i s glavom nagnutom na desnu stranu)U2 =you too (i ti isto)HF = have fun (ugodna zabava)GL = good luck (sretno)GG = good game (dobra igra)SU = shut up (za. ЕЎuti)DND = do not disturb (ne smetaj)(Y) = thumbs up (svi.
Д‘a mi se)IMHO = in my humble/honest opinion (po mom skromnom mi. ЕЎljenju)STFU = shut the f*** up (za. ЕЎuti)2 l. 8 m. 8 = too late mate (prekasno dru. Еѕe)P2. P = Pay to play (plati pa igraj)F2. P = Free to play (besplatna igra/platforma)U komunikaciji ДЌesto se koriste i smajli. Д‡i ili smajliji (emoticons ili smileys).
ЕЅeljko Panian, "Informati. ДЌki enciklopedijski rje. ДЌnik", 2. 00. 5. Dragan Petric, Internet, BUG i Sys. Print, 2. 00. 3., Zagreb.